PSIHOTERAPIJA I POKRET
U psihoterapijskom procesu sve je jasnije ono što telo oduvek zna: da se unutrašnji život ne odvija samo u mislima, rečima i narativima, već u ritmu disanja, u mišićnom tonu, u držanju, u impulsima kretanja i u mestima gde je pokret „blokiran“. Telo pamti iskustva, prepoznaje sigurnost i opasnost, nosi i traumu i kapacitet za isceljenje. Kada se u terapiji obratimo telu, proces prestaje da bude isključivo kognitivan i postaje celovit — ukorenjen u stvarnom, živom iskustvu bića.
Mi nismo bića koja imaju telo koje se kreće. Mi smo pokret. Mi smo ritam. Mi smo život. Pokret ne počinje u mišićima niti se završava u spoljašnjem gestu; on je osnovna organizujuća sila našeg bića. Srce koje kuca, dah koji se širi i skuplja, nervni impulsi, unutrašnji tokovi i suptilna mikro-kretanja nisu funkcije koje telo obavlja, već izrazi onoga što jesmo. Nervni sistem je ritmički organizovan, telo stalno teži homeostazi i samoregulaciji, a psiha se stabilizuje onda kada je taj unutrašnji ritam usklađen. Kada se, kroz traume, dugotrajni stres, prilagođavanje spoljašnjim očekivanjima i ubrzani način života, odvojimo od sopstvenog ritma, ne gubimo samo kontakt sa telom — gubimo kontakt sa osećajem živosti. Počinjemo da funkcionišemo mehanički, reaktivno i fragmentisano, oslanjajući se više na kontrolu nego na osećaj, više na preživljavanje nego na življenje.
Pokret u tom kontekstu nije dodatak terapiji niti tehnika koja se „primenjuje“. On je istovremeno način komunikacije, dijagnostički pokazatelj, put oslobađanja i proces integracije. Kroz način na koji se telo kreće ili kroz ono gde se ne može pomeriti, postaje vidljivo gde je energija u zastoju, gde je došlo do zamrzavanja i gde postoji potreba za prostrujavanjem. Telo kroz pokret govori ono što um često ne može ni da pojmi, a kamoli da formuliše. Istina se pojavljuje bez potrebe za racionalizacijom ili objašnjavanjem.

Savremeni način života dodatno produbljuje taj raskid. Život uz beton, stalna dostupnost, tehnološko ubrzanje i radni ritmovi koji se ne menjaju tokom godine učinili su život udobnijim, ali su nas istovremeno udaljili od prirodnih ciklusa tela i psihe. Zamenili smo dan za noć, brzinu za prisutnost, produktivnost za osećaj. Naučili smo da isto zahtevamo od sebe u svim fazama života i u svim periodima godine, kao da nismo bića ritma nego mašine koje treba stalno da funkcionišu.
Telo, međutim, zna svoje vreme. Kao što postoji dnevni ciklus budnosti i odmora, postoji i sezonski ritam rasta, intenziteta, usporavanja i regeneracije. Kada od sebe tražimo letnji intenzitet u periodima u kojima nam je potrebna povlačenje, smirivanje i regeneracija, mi primoravamo psihu i telo da „cvetaju“ usred snega. Iscrpljenost, anksioznost, psihosomatske tegobe i osećaj unutrašnje praznine često nisu znak slabosti, već signal da živimo protiv sopstvene prirode. Nema zdravog rasta bez poštovanja vremena za san. Nema snage bez vremena za regeneraciju. Nema punog leta bez prave zime.
Pronalaženje i održavanje harmonije i balansa nije svih dimenzija našeg bića, a onda i nas samih sa okruženjem, nije samo nužno, nego je i naša lična odgovornost.
Iz tog razumevanja odnosa psihoterapije, tela i ritma života nastala je radionica „Puštanje pokreta“ koju sam kreirala kao produžetak i utelovljenje ovog pristupa u praksi. Tokom godina psihoterapijskog rada postajalo je sve jasnije da uvid, razumevanje i razgovor često nisu dovoljni da bi se promena zaista dogodila. Ljudi razumeju svoje obrasce, prepoznaju traume i mehanizme, ali telo ostaje zategnuto, zamrznuto ili preopterećeno. Upravo iz tog raskoraka između onoga što znamo i onoga što živimo u telu rodila se potreba za prostorom u kome telo može da bude aktivni učesnik procesa, a ne pasivni nosilac simptoma. „Puštanje pokreta“ je zato kreirano kao iskustvena radionica u kojoj se psihoterapijsko razumevanje susreće sa pokretom, ritmom i telesnom inteligencijom, omogućavajući integraciju koja nadilazi reči i ostaje dostupna i nakon samog iskustva.
Više o radionici „Puštanje pokreta“, koja će se održati 30. januara 2026. godine u 17.30, u Novom Sadu, možete pročitati u najavi na ovom linku:
https://aleksandrabjelica.rs/2026/01/04/promotivna-radionica-pustanje-pokreta/
One thought on “PSIHOTERAPIJA I POKRET”